Osnovna škola Ivana Mažuranića Zagreb
Održana je Mala Sinjska alka u sklopu projekta CRO ECO UNESCO.
Projekt CRO ECO UNESCO promiče ljubav prema domovini i njenim kulturnim i prirodnim bogatstvima. Projekt se bavi etnološkim bogatstvima naše domovine, njihovim vrijednostima i očuvanju. Naglasak je stavljen na prirodnu, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu koju je UNESCO stavio na popis kulturne baštine čovječanstva.
Pd OPŠIRNIJE pročitajte i pogledajte više o ovom događaju.
Alka potiče domoljublje i čuva povijesne, kulturne, etnografske i druge vrijednosti.
Alka je jedina iz velike obitelji europskih viteških nadmetanja koja je preživjela u kontinuitetu tri stoljeća, do danas. Kao najstarija viteška igra na svijetu dobila je i službeno priznanje najrelevantnije svjetske organizacije za promicanje kulturnih vrijednosti (UNESCO).
Sinjani su utemeljili vitešku igru Alku kao vječni zavjet odanosti i poštovanja Gospi Sinjskoj početkom 18. stoljeća. Njome se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Sinjani vjeruju da im je Čudotvorna Gospa Sinjska pomogla otjerati Osmanlije jer se dogodilo na blagdan Uznesenja BDM.
Sinjska alka je viteško konjičko natjecanje u kojemu alkari, na konju u punom trku, kopljem gađaju željeznu alku obješenu na konopu preko trkališta.
Osim natjecanja, Alka je prezentacija svečane nošnje Cetinske krajine i starinskog oružja.
Svečanost je, kao i u pravoj Sinjskoj alci, započela svečanom povorkom.
Alkari:
Sudionici Alke mogu biti samo neporočni žitelji Sinja i Cetinske krajine, članovi Viteškog alkarskog društva u Sinju, ako su tu rođeni i roditelji im tu imaju zavičaj. Zato svi momci od djetinjstva žele postati Alkari.
Alkarski momak:
Alkarski momak je pješak u alkarskoj povorci. Alkarski momci moraju svojom pojavom - dostojanstvenim držanjem i odlučnošću, odgovarati zahtjevima svoje dužnosti. Dužnost je alkarskoga momka prihvatiti koplje i konja svoga alkara nakon svake trke.
Alkaruše:
Alkaruše su djevojke koje navijaju za alkare. S pletenicama i cvijećem u kosi odijevaju sinjsku djevojačku narodnu nošnju
Ovako se ocjenjuje pogodak pojedinih dijelova alke: svaki pogodak ‘u sridu’ slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz ‘mačkula’ - starinskog topa.
Sinjska alka u našoj školi
Učenici osmih razreda izradili su na satu hrvatskog jezika kod profesorice Antonije Jelavić Bednjanec obrađivali na satu lektire „Alkara“ Dinka Šimunovića izradili su više primjeraka različitih novina koje o sadržaju knjige pišu kao o aktualnim događajima.
Učenici petih razreda izradili su plakate o Sinjskoj alci na engleskom jeziku kod profesorice Marine Matić.
Učenici trećih i četvrtih razreda slušali su predavanje o Sinjskoj alci uz PP prezentaciju. Učenici 3.c (učiteljica Nevenka Čakar) i 4.b (učiteljica Snježana Car) izrađivali su više tjedana na satu likovne kulture oružje i odore alkara, alkarskih momaka i alkaruša, navijačica u alkarskoj trci.
Održana je i radionica izrade tradicionalnih ruža od krep papira kojom alkaruše ukrašavaju kosu na dan trke. Radionicu je održala gospođa Zrinka Martinić.
Profesorica Marina Vikić dala je svoj doprinos uvježbavajući učenike u gađanju alke. Uz malo razredno natjecanje odabrani su najbolji predstavnici 3.c i 4.b razreda za dječju alku. Učenici su uvježbavali i hod uz koračnicu. Učenici trećih i četvrtih razreda imali su predavanje uz PP prezentaciju.
Na sam dan Dječje alke učenici su uz koračnicu defilirali školom, uz prisustvo svih učenika nižih razreda koji su bili u smjeni održali su natjecanje u gađanju alke.
Učenici na kraju projekta znaju kulturološku i povijesnu vrijednost Sinjske alke, njene dugotrajnosti i značenje humanih vrednota koje moraju zadovoljavati sudionici trke.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Svjetski dan zaštite močvara
Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta.
Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta.
Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, a među njima i Hrvatska, potpisale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hrvatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.[1]
Učenici 2. b razreda pretraživalili su izvore znanja u školskoj knjižnici i pronašli su brojne zanimljivosti o močvarama.
Ukrasili smo oglasnu ploču slikama biljnog i životinjskog svijeta iz močvarnih područja.
Knjižničarka škole: Marija Gajski
[1] Wikipedia: https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_za%C5%A1tite_mo%C4%8Dvare_i_mo%C4%8Dvarnih_stani%C5%A1ta
Ljubavni sandučić povodom Dana sv. Valentina
U predvorju škole ljubavni sandučić čeka poruke.
Napiši poruku svojoj simpatiji, stavi u kuvertu (koju možeš i sam napraviti). Na kuvertu napiši ime, prezime i razred simpatije.
Poruku ubaci do utorka prijepodne, tvoja će simpatija poruku dobiti na Valentinovo.
Piši uredno i lijepo kako bi tvoja simpatija mogla pročitati tvoju poruku i znala da je cijeniš.
U sklopu projekta školske knjižnice „Lako bontoniziranje“ učenici uče pisati pisma. Imate priliku svoj simpatiji poslati potpisanu ili anonimnu poruku povodom dana zaljubljenih.
Izrazite svoje osjećaje pismom!
NACIONALNA KAMPANJA „I JA ŽELIM ČITATI“
I ove godine knjižnica sudjeluje u Nacionalnoj kampanji za poticanje čitanja „I ja želim čitati“. Provedene su aktivnosti povodom Svjetskog dana čitanja naglas (16. veljače) kroz brojne radionice. Radionice su se održavale dva tjedna svaki dan. Učenici su se ove godine posvetili bontonu i jedni drugima su čitali priče s tematikom bontona i pravila lijepog ponašanja. Projekt školske knjižnice „Lako bontoniziranje“ se uklapa u Nacionalnu kampanju jer se sva pravila čitaju naglas, a učenici primjećuju važnost tečnog i jasnog čitanja. Nakon čitanja učenici su pravila pisali i ilustrirali. Njihove radove će obraditi učenici viših razreda na satovima informatike, te će 23. travnja na Noć knjige 2018. biti objavljeni u digitalnoj knjizi na web stranicama naše škole (http://os-imazuranica-zg.skole.hr/).
Dobili smo mogućnost ostvariti sat biblioterapije u knjižnici. U posjet nam je došla Zita, terapeutski pas iz projekta „Zita čita“ koji se također provodi u sklopu Nacionalne kampanje. Učenici koji imaju problem s javnim nastupom ili s čitanjem naglas, čitaju psu Ziti, a gospođe Ivana i Ljiljana Sabljak učenicima na zabavan i nenametljiv način osvještavaju imaju li učenici kakav problem u čitanju ili logopedski problem. Pritom učenici saznaju kako ga mogu riješiti. Učenici su Ziti pisali pisma zahvale i zaželjeli ponovni susret s predivnim gošćama.
Slika 1. Gošće Ljiljana i Ivana Sabljak i terapeutski pas Zita.
Slika 2. Učenici su se dobro potrudili sve pročitati i pokazati Ziti u knjizi.
Slika 3. i 4. Učenici su se oduševljeno podružili sa Zitom i pisali joj pisma zahvalnosti.
Knjižničarka škole: prof. Marija Gajski, mag.
Čestitali smo Božić svojoj obitelji
U sklopu projekta školske knjižnice „Lako bontoniziranje“ učenici su učili na koji se način piše tradiconalno pismo, čestitka i SMS. Saznali su pravila lijepog ponašanja prilikom pisanja na bilo kojem od tih medija. E-mail i SMS kao tehnološki moderniji mediji imaju i nova pravila pa su učenici naučili bonton na mreži i bonton prilikom pisanja SMS-a.
Uspoređujući tradicionalno pismo i SMS učenici su zaključlkili da SMS nikako ne može zamijeniti ulogu pisma. Pisali su pisma jedni drugima i dragim osobama, a nakon toga obnovili smo i tradiciju pisanja čestitki za Božić. Učenici su pisali i poslali čestitku roditeljima i osjetili draž tradicionalne pošte.
Čestitke i poštanske marke nam je donirala Hrvatska pošta i na tome im puno hvala!
Knjižničarka škole: Marija Gajski
Učenici se ponekad nađu u neugodnoj situaciji jer nisu sigurni koje je ponašanje u određenoj situaciji poželjno, a koje nije. Priznajmo da se to dogodi i odraslima. Ovaj projekt objedinjuje pravila ponašanja i lijepe manire u različitim situacijama.
Na radionicama koje se odrađuju od početka školske godine učenici će naučiti obrasce ponašanja i izraditi naš školski bonton ispisan i ilutriran vrijednim ručicama. Učenici jedni drugima naglas čitaju pravila, komentiraju ih, a zatim ispisuju i ilustriraju. Na satovima informatike učenici će obraditi radove i napraviti digitalnu knjigu za web stranicu škole. Digitalna će knjiga biti objavljena 23. travnja – Noć knjige 2018.
U sklopu tog projekta učenici su proučavali lijepo ponašanje u knjižnici, blagovaoni, na hodnicima škole, na ulici, u kinu i kazalištu, u gostima, u pisanoj komunikaciji (čestitke i pisma), u online komunikaciji (SMS, e-mail), prema odraslima, prema vršnjacima i prema samome sebi. Dio koji je vezan uz pisanje čestitki i pisma sponozorirala nam je bogatom pošiljkom Hrvatska pošta. Taj je projekt ujedno i dio Nacionalne kampanje za poticanje čitanja u kojoj škola sudjeluje jer su se sva pravila čitala naglas.
Projekt se izvodi prema ideji knjižničarke OŠ Granešina Lade Bobinac koja je u tu svrhu osnovala i „Udrugu Lako“ s ciljem održavanja hrvatske kulturne baštine i oživljavanja običaja lijepog ponašanja.