preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Mažuranića Zagreb

Login
HIMNA ŠKOLE

IVAN MAŽURANIĆ

Tražilica
Prevoditelj
    
Kalendar
« Prosinac 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

OGLASNA PLOČA
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Korisno

 

Anketa
Da li vam se sviđa web stranica naše škole?




IZDVOJENO

RODITELJI PRIČAJU PRIČE

POSJETITE...

      

HRABRI TELEFON

       

Brojač posjeta
Ispis statistike od 25. 1. 2012.

Ukupno: 500271
Danas: 12

Free counters!

PROJEKT „LAKO BONTONIZIRANJE“

Učenici se ponekad nađu u neugodnoj situaciji jer nisu sigurni koje je ponašanje u određenoj situaciji poželjno, a koje nije. Priznajmo da se to dogodi i odraslima. Ovaj projekt objedinjuje pravila ponašanja i lijepe manire u različitim situacijama.

Na radionicama koje se odrađuju od početka školske godine učenici će naučiti obrasce ponašanja i izraditi naš školski bonton ispisan i ilutriran vrijednim ručicama. Učenici jedni drugima naglas čitaju pravila, komentiraju ih, a zatim ispisuju i ilustriraju. Na satovima informatike učenici će obraditi radove i napraviti digitalnu knjigu za web stranicu škole. Digitalna će knjiga biti objavljena 23. travnja – Noć knjige 2018.

U sklopu tog projekta učenici su proučavali lijepo ponašanje u knjižnici, blagovaoni, na hodnicima škole, na ulici, u kinu i kazalištu, u gostima, u pisanoj komunikaciji (čestitke i pisma), u online komunikaciji (SMS, e-mail), prema odraslima, prema vršnjacima i prema samome sebi. Dio koji je vezan uz pisanje čestitki i pisma sponozorirala nam je bogatom pošiljkom Hrvatska pošta. Taj je projekt ujedno i dio Nacionalne kampanje za poticanje čitanja u kojoj škola sudjeluje jer su se sva pravila čitala naglas.

Projekt se izvodi prema ideji knjižničarke OŠ Granešina Lade Bobinac koja je u tu svrhu osnovala i „Udrugu Lako“ s ciljem održavanja hrvatske kulturne baštine i oživljavanja običaja lijepog ponašanja.

 

 

UČIMO POKRETOM

U našoj školi započinjemo s projektom "Učimo pokretom" koji kroz različite aktivnosti učenika potiče njihov razvoj i motivaciju za uspješno učenje. Projekt provodimo sa svim učenicima prvih razreda, te u 2.a razredu.

Nositelji projekta su naša logopedinja, pedagoginja i učiteljice uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, a u radu nas podržava i Hrvatska udruga za disleksiju (HUD).

Svima želimo uspješnost u radu!

 

Prof. kineziolog Karlo Butorac provodi motoričke vježbe u dvorani za tjelesni odgoj s učenicima prvog razreda.

PROJEKT "PERUNIKA"

Učenici trećih razreda ove školske godine sudjeluju u projektu "Perunika". 
Na našoj web stranici objavljujemo samo mali dio likovnih ostvarenja hrvatske perunike za koje su zaslužni naši učenici.
IRIS CROATICA
  

  

PROJEKT PERUNIKA

Suzana Aničić, pedagoginja

Božanski cvijet

Mitološke priče starih Grka porijeklo perunika pripisuju božici Iris (iris=perunika).

Ona je dugom prenosila poruke bogova. Gdje je duga dotakla tlo nastale bi perunike u duginim bojama.

Stari Hrvati vjerovali su da bog gromova Perun baca munje. Gdje munja dotakne tlo naraste perunika.

 

Učenici trećih razreda ove su se školske godine bavili raznobojnim vrstama cvijeta koji mnogi znaju po imenu IRIS.

Promatrali smo iris croatica, iris adriatica i iris illyrica  i na karti Hrvatske Hrvatske označili mjesta gdje rastu te autohtone vrste perunike.

Perunikom smo se bavili i kroz matematička računanja, mjerenja školskog vrta i puta do Hrvatskog vrta perunika u Donjoj Stubici, koji smo i posjetili.

Na kraju smo posjetili Botanički vrt u Zagrebu i vidjeli posebno lijepe cvjetove perunike.

 

Perunike se sade u rujnu pa će se i naš školski vrt kada dođe vrijeme obogatiti perunikama.

“CRO ECO UNESCO”

OŠ Ivana Mažuranića želi utjecati na nacionalnu i ekološku svijest uĉenika, kao i šire zajednice, u upoznavanju i njegovanju hrvatske kulturne baštine pod zaštitom UNESCOa, s ljubavlju i ponosom, ali i prihvaćanjem i poštivanjem različitosti među drugim narodima i državama unutar Europske Unije, ali i šire, a sve to u brizi za okoliš kao i doprinosu održivom razvoju. U konačnici, cilj nam je postati prepoznata i ekološki s(a)vjesna odgojno – obrazovna institucija koja njeguje hrvatsku tradiciju uz poštivanje europskih različitosti. Unutar engleskog i francuskog jezika, geografije, hrvatskog jezika, informatike, glazbenog odgoja, vjeronauka i GOO učenik razvija : Vještine komunikacije na engleskom i francuskom jeziku, bilo usmeno, pismeno, uz korištenje računala. Upoznavanje, istraživanje i analiziranje, prezentiranje hrvatske kulturne baštine pod zaštitom UNESCOa Društvena dimenzija Razvijanje društvene komunikacijske vještine na stranom jeziku suradnja i timski rad


Na radionici Zvončara u sklopu projekta, koju su održale prof. Marina Matić i učiteljica Sandra Đurđević s roditeljima i učenicima 3.c razreda, bili su prisutni i gosti iz OŠ Mate Lovraka, te naša stručna služba, a radionici su se priključili i neki osmaši. Radionica je bila 2. veljače i bila je vrlo uspješna.

Pogledajte dolje postavljenu galeriju.

CRO ECO UNESCO -ZVONČARI

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


 
15. 2. 2016. 10:30


PROJEKT „GEOLOGIJA OKO NAS“

Pročitana vijest na stranicama Hrvatskog geološkog instituta o projektu postavljanja županijskih geoloških zbirki u školama diljem Hrvatske potaknula nas je na projekt „Geologija oko nas“.

Školske godine 2013./14. stupili smo u kontakt s ravnateljem Hrvatskog geološkog instituta dr.sc.Josipom Halamićem i saznali da smo prva škola u Zagrebu koja je pokazala interes za ovakvu prezentaciju geologije. Izvedba programa popraćena je podrškom ravnateljice prof.Borko.

Radom na ovom projektu ostvarili smo povezanost obrazovanja na svim razinama – od osnovne škole, fakulteta do znanstvenih institucija.

Tijekom protekle dvije godine učenici viših razreda sudjelovali su na razne načine u provođenju projekta:

-posjetili su Hrvatski prirodoslovni muzej gdje su razgledali mineraloško-petrografski postav i imali prigodnu radionicu o stijenama koju je pripremila muzejska savjetnica Renata Brezinščak

-bili su na terenskoj nastavi na lokalitetu Gaveznica

-sudjelovali su u HTV emisiji „Puni krug“ u sklopu projekta „Geologija zagrebačkih ulica“ 

-posjetili su Geološki zavod PMF-a i pod vodstvom studenata sudjelovali u nekoliko radionica

-u školi smo ugostili izložbu „Upoznaj Zemlju - zaviri u mikroskop“ gdje su nam savjetnice Državnog zavoda za zaštitu prirode Irina Žeger Pleše i Gordana Zwicker Kompar na popularan način predstavile geologiju i rad geologa.

Kraj projekta bilo je postavljanje geološke zbirke 15. lipnja 2015. koje je popraćeno javljanjem uživo u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“.

Geološka zbirka u našoj školi sadrži reprezentativne stijene cijele Hrvatske, a posebna pozornost posvećena je stijenama Medvednice. Svaki izložak učenici mogu slobodno uzeti u ruku, opipati, pomirisati, što je prednost u odnosu na odlazak u muzej gdje se izlošci samo razgledavaju. 

dr.sc.Josip Halamići donirana geološka zbirka

 

Zbirka će biti pomagalo u nastavi geografije pri obradi geoloških sadržaja pa pozivamo sve zainteresirane škole da nam dođu u posjet.

Renata Glasnović Skenderović, prof.geografije

MEĐUNARODNA GODINA ŠIŠMIŠA

 

Godina 2011./12. proglašena je Međunarodnom godinom šišmiša kako bi se ljude upoznalo s potrebom zaštite jedinih sisavaca koji lete. Iz tog razloga i mi Istraživači baštine, krenuli smo istraživati šišmiše. Naša saznanja podijelit ćemo sa svima vama!

Šišmiši su sisavci iz grupe Chiroptera. Dijele se u skupine microchiroptera (sitnošišmiši) i megachiroptera (velešišmiši). Najmanji šišmiš teži oko 2 grama (kao sitni kamenčić), a najveći ima raspon krila oko 1.5 metar! 

 

Šišmiši žive na cijeloj Zemlji, s izuzetkom polarnih krajeva. Poznato je 1100 vrsta šišmiša, od toga je 5 vrsta izumrlo, 177 vrsta je ugroženo, a 204 vrste su nedovoljno poznate.

Žive u šumama, špiljama, napuštenim rudnicima, dvorcima, crkvama, stambenim zgradama…

Šišmiši lete brzinom od 20 do 30 km/h, a neke vrste i brže od 50 km/h. Tijekom noći u potrazi za hranom šišmiš preleti 30 do 50 km. Najdraža hrana su im komarci. Mogu pojesti do polovice svoje težine (kao da odrastao čovjek pojede 30 pizza za večeru!). Krvlju se hrane samo 3 vrste šišmiša u Južnoj Americi.

 

Većina šišmiša orijentira se pomoću eholokacije. Šišmiši ispuštaju ultrakratke zvučne

signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru i od njihovog plijena (hrane). Odjeke zvuka primaju ušima i na temelju „zvučne slike“ određuju mjesto prepreke ili plijena. Njihovo glasanje čuje se putem posebnih detektora.

 

Životni ciklus šišmiša vezan je uz godišnja doba.

Zimi hiberniraju tj. „spavaju zimski san“. Najčešće spavaju u špiljama i tada su im životne funkcije svedene na minimum. Troše svoju rezervnu mast i tako dočekuju proljeće.

U proljeće se bude i ženkama se u utrobi počinje razvijati plod. Najčešće kote jedno mlado.

Ljeti, mladi šišmiši počinju samostalno letjeti i loviti kukce.

U jesen počinje sezona parenja, a šišmiši sakupljaju rezervnu mast i traže pogodno mjesto za hibernaciju.

Šišmiši žive oko 20 godina, a šišmiš star 41 godinu, nađen je 2005. u sibirskom dijelu Rusije.

 

Šišmiši imaju vrlo malo prirodnih neprijatelja (sove i mačke), no najveći im je neprijatelj čovjek. Svojim aktivnim gospodarstvom čovjek ugrožava staništa ovih sisavaca. Velika sječa šuma, korištenje pesticida, širenje gradova i sl. dovodi do gubitka skloništa za šišmiše i njihovog lovnog staništa.

 

U Europi živi 45 vrsta šišmiša, a u Hrvatskoj ih ima 35 vrsta. Svi naši „hrvatski“ šišmiši su zakonom zaštićeni. U Hrvatskoj je jedna vrsta šišmiša izumrla, 3 su vrste ugrožene, 5 vrsta su potencijalno ugrožene, 3 vrste osjetljive i 5 nedovoljno poznatih vrsta. Šišmiši u Hrvatskoj

hrane se isključivo kukcima i paucima.

 

Poznato stanište šišmiša je špilja Veternica na Medvednici. U njoj živi 14 vrsta šišmiša. Zbog njihove hibernacije, zima je špilji zatvorena za posjetioce.

 

Zanimljivosti

-          za vrijeme hibernacije šišmiši vise naopako jer tako troše manje energije

-          ako šišmiš uleti u stambeni prostor, potrebno je ostaviti prozor otvoren i izaći iz prostorije kako bi šišmiš mogao smireno izletjeti

-          šišmiš ne može biti kućni ljubimac, ali ga možemo usvojiti u špilji Veternici i ZOO vrtu

-          svake godine krajem kolovoza ili početkom rujna u ZOO vrtu se održava Noć šišmiša

-          najpoznatije umjetničko djelo posvećeno šišmišu je opereta „Šišmiš“ J.Straussa

 

Noć šišmiša u ZOO, 2011.

Naše istraživanje o šišmišima završili smo i prezentirali za Dan otvorenih vrata škole 20.travnja 2012. Tada smo ugostili i studentice biologije Martinu i Valeriju koje su nam održale vrlo zanimljivo predavanje….

 

….nakon kojeg smo izrađivali origami-šišmiše.

 

 

NAŠ URADAK ZA DAN PLANETA ZEMLJE

PROJEKTI 2011./2012.

OSNIVANJE ŠKOLSKE GALERIJE – VIŠEGODIŠNJI PROJEKT

PROJEKT ŠAFRAN – 8. razred

PROJEKT IZABERI SVOJE ZANIMANJE– 8. razred

PROJEKT MEĐUNARODNA GODINA ŠIŠMIŠA

PROJEKT 120 GOD. ROĐENJA V. FILAKOVCA I 85 GOD. ROĐENJA I. FILAKOVCA

preskoči na navigaciju