Nacionalni eTwinning projekt: ČOKOLADNI IZAZOV

Kroz ovaj projekt učenici će izgrađivati pravilan stav prema zdravoj prehrani, važnosti ljudskog rada, opaziti i opisati svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima, prepoznati uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju te postavljati pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi, prirodnim ili društvenim pojavama, objasniti uočeno, iskustveno, doživljeno ili istraženo i raspravljati, usporediti  i prikazati rezultate te donijeti jednostavne zaključke.

Učenici 4.d razreda kroz temu čokolade svladavaju kaleidoskop vještine potrebnih za samostalno istraživanje i učenje. Učenici provode različite aktivnosti:

predstavljamo vam čokoladu
porijeklo i povijesna važnost čokolade
kulture koje su prve upoznale čokoladu
postupci izrade čokolade
pokus s topljenjem čokolade
rasprava o bijeloj čokoladi
matematika čokoladnih pločica
dizajn vlastitog čokoladnog proizvoda
stvaranje priča

Učenici se, naravno, naviše vesele razmjeni čokoladnih proizvoda.

Projekt provode učiteljica 4.d Karmen Maduna i školska knjižničarka Marija Gajski.

Studeni

Uz prezentaciju koju je prikazala školska knjižničarka učenici 4.d razreda su saznali porijeklo i povijesnu važnost čokolade, gdje raste kakaovac od kojeg se izrađujem i čemu je čokolada služila.

Čokolada, naime, raste samo u toplim i vlažnim predjelima blizu ekvatora. U tim su područjima 600 godina prije naše ere živjele drevne civilizacije Asteka i Maja na području današnje Srednje Amerike, današnjeg Meksika.

Zrna kakaovca su koristili kao sredstvo plaćanja, a od praha kakaa kuhali su čokoladnu smjesu koji su koristili u svetim obredima. U travnju su priređivali slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni. Tada se pila čokolada pomiješana s ljutim papričicama.

Od tada do danas dug je put do polica pretrpanih čokoladom, a stablima kakaovca prijeti nedostatnost u odnosu na traženost čokolade na tržištu.

Nakon predavanja učenici su iznosili svoja opažanja o čokoladi i slikali su kako bi izgledala i zvala se njihova imaginarna čokolada.

Prosinac

Učenici su svašta do sada saznali o čokoladi. Čokolada, naime, raste samo u toplim i vlažnim predjelima blizu ekvatora. Prve poznate plantaže u svijetu su bile upravo plantaže kakovca.

U tim su prije 2600 godina živjele drevne civilizacije Asteka i Maja na području današnje Srednje Amerike, današnjeg Meksika.

Saznali smo da čokolada ne raste na drveću ali raste zrno kakaovca. Zrna kakaovca su se toliko cijenila da su ih koristili kao sredstvo plaćanja, a od praha kakaa kuhali su pjenasti napitak, čokoladnu smjesu koji su koristili u svetim obredima. Zvalli su je čokolata.

U travnju su priređivali slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni. Tada se pila čokolada pomiješana s ljutim papričicama.

Pleme Maja je bilo jako ratoborno, ali njihovi su susjedi Asteci su bili još ratoborniji i osvojili su njihovo područje. Kad su ih osvojili u svojim su krvavim obredima u kojima su, da odobrovolje bogove prinosili ljudske žrtve svaki tjedan. Žrtve su redovito bile mlade i lijepe. Bili su dobro skriveni od gustim šumama, ipak kad su stigli osvajači iz Španjolske brzo su ih pokorili i uništili cijelu civilizaciju jer su ih njihovi neprijatelji razotkrili gdje se kriju jer su htjeli prekinuti njihove krvave pohode.

Dok su provodili svoje strašne obrede pili su također čokoladni napitak pomiješan sa ljutim papričicama.

Kolijevka čokolade dakle nije bila niti čarobno niti ugodno mjesto, a uz čokoladu danas nitko ne veže takve strašne prizore nego samo ljubav prema slatkom i svečane prigode.

Ipak i danas ima strašnih događaja vezanih uz čokoladu, ali o tome ćemo nakon povratka sa zimskih praznika.